Dana 22. rujna 2026. godine, povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, upraviteljica Županijske službe Brodsko-posavske županije Hrvatskog zavoda za socijalni rad Sanja Poljak Tolić, univ. spec. act. soc., i zamjenica upraviteljice Obiteljskog centra, Područne službe Brodsko-posavske, Ivana Sabljak Mijakovac, prof. psih., predstavile su javnosti institucionalnu podršku i dostupne mehanizme zaštite koje sustav socijalne skrbi pruža ženama žrtvama nasilja.

U razgovoru za tjednik Posavska Hrvatska govorile su o postupanjima i uslugama koje obje ustanove provode kako bi se žrtvama nasilja osigurala sigurnost, zaštita i psihosocijalna podrška, kao i o tretmanu počinitelja nasilja usmjerenom na sprječavanje ponavljanja nasilnog ponašanja.

Upraviteljica Županijske službe Brodsko-posavske županije pojasnila je postupanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad nakon zaprimanja obavijesti o nasilju. Postupanja uključuju žurnu procjenu sigurnosti i razine rizika za žrtvu i maloljetnu djecu, hitno zbrinjavanje u kriznim situacijama, uključujući smještaj u skloništa za žrtve nasilja ili druge odgovarajuće ustanove, kao i pružanje pravne i administrativne pomoći. Važan dio podrške odnosi se i na suradnju s policijom i pravosudnim tijelima radi osiguravanja zaštite žrtve te ostvarivanje prava i usluga koje doprinose njezinom ekonomskom osamostaljivanju i psihosocijalnom osnaživanju.

Predstavnica Obiteljskog centra pojasnila je ulogu njihove ustanove u dugoročnom osnaživanju žrtava. Usluge Obiteljskog centra su besplatne i javno dostupne te im se građani mogu obratiti i izravno, a ne samo putem uputnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Usluge obuhvaćaju individualno i obiteljsko savjetovanje, obiteljsku medijaciju, psihosocijalni tretman počinitelja nasilja s ciljem prevencije nasilničkog ponašanja, specijalizirane programe i preventivne aktivnosti s ciljem prevencije svih oblika ponašanja koja narušavaju obiteljsku dinamiku.

U zaštiti žrtava ključna je koordinacija i suradnja svih dionika sustava, uključujući policiju, pravosuđe, zdravstvene i obrazovne ustanove te organizacije civilnog društva. Iako sustav socijalne skrbi raspolaže jasnim mehanizmima zaštite, jednako je važno kontinuirano podizati svijest o tome da nasilje nije privatni problem pojedinca ili obitelji, već društveni problem od kojeg ne smijemo okretati glavu. Potrebno je prijaviti svaku sumnju na nasilnička ponašanja. Nasilje nad ženama nije samo vidljiva fizička ozljeda na tijelu, već se očituje i kroz niz neprimjerenog psihičkog, emocionalnog, seksualnog, socijalnog i ekonomskog ponašanja koje treba pravovremeno zaustaviti kako bi se sačuvalo psihofizičko zdravlje žrtvi. 

Podrška, razumijevanje i stručna pomoć dostupni su i prije same prijave nasilja, kroz razgovore, savjetovanja i druge oblike podrške unutar sustava. Sustav ima mehanizme kojima može pružiti zaštitu i pomoći u stvaranju sigurnijeg i dostojanstvenijeg života.