Naknade u sustavu socijalne skrbi

Naknade u sustavu socijalne skrbi mogu ostvariti osobe koje ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe vlastitim prihodom ili imovinom, niti imaju obveznika uzdržavanja.

Naknade se mogu priznati:

  • hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj
  • strancu sa stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj
  • osobi bez državljanstva s privremenim i stalnim boravkom i dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj
  • strancu pod supsidijarnom zaštitom, azilantu i strancu pod privremenom zaštitom te članovima njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i strancu s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima.

Iznimno, osobi koja nema nijedan od navedenih statusa može se priznati pravo na jednokratnu naknadu.

Podnošenje zahtjeva

Zahtjev za priznavanje prava na naknadu podnosi se Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu korisnika.

Rok za donošenje rješenja

Postupak za priznavanje prava u sustavu socijalne skrbi je žuran. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak rok za donošenje rješenja je 15 dana, a ako je potrebno provoditi ispitni postupak rok za donošenje rješenja je 30 dana. Iznimno, kod priznavanja prava na jednokratnu rok za donošenje rješenja je 8 dana.

Žalba

Ukoliko stranka nije zadovoljna rješenjem protiv istog ima pravo izjaviti žalbu. Žalba se predaje Područnom uredu koji je donio rješenje koje se žalbom pobija, i to u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja. Žalba se može predati u pisanom obliku osobno na adresi Područnog ureda, poslati poštom, dostaviti elektroničkim putem ili izjaviti usmeno na zapisnik u Područnom uredu.

Vrste naknada u sustavu socijalne skrbi

  • ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA

    Zajamčena minimalna naknada – priznaje se korisniku koji nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba (prehrana, smještaj, odjeća i sl.), niti ta sredstva može osigurati iz vlastitih prihoda, od obveznika uzdržavanja ili pak najmom, zakupom, prodajom pokretnina ili nekretnina.

    Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nema osoba koja je:

    • vlasnik registriranog vozila čija vrijednost prelazi iznos od 2.654,46 eura
    • sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
    • radno sposobna (djelomično radno sposobna), a nije u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
    • otkazala ugovor o radu u razdoblju od 6 mjeseci prije pokretanja postupka radi priznavanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu
    • ima dovoljno vlastitih sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

    Iznos zajamčene minimalne naknade

    Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade iznosi 132,72 eura.

    Ukupni iznos zajamčene minimalne naknade za svakog pojedinog korisnika razlikuje se ovisno o tome radi li se o samcu ili kućanstvu (dva ili više članova), radno sposobnoj ili radno nesposobnoj osobi, djetetu ili odrasloj osobi, samohranom roditelju i djetetu samohranog roditelja i sl.

    Primjerice, iznos zajamčene minimalne naknade za radno sposobnog samca iznosi 100% osnovice (132,72 eura), dok iznos za radno nesposobnog samca iznosi 130% osnovice (172,54 eura). Ukoliko su u kućanstvu dvije radno sposobne osobe i jedno dijete iznos zajamčene minimalne naknade za svakog od njih iznosi 70% osnovice (92,90 eura), odnosno ukupno za tročlano kućanstvo 210% osnovice (278,70 eura). Za kućanstvo koje čine radno sposobni samohrani roditelj i dijete roditelju pripada pravo u iznosu od 120% osnovice (159,26 eura), a djetetu 90% osnovice (119,45 eura), odnosno ukupno 210% osnovice (278,70 eura), dok će kućanstvu koje čine radno nesposobni samohrani roditelj i dijete roditelju pripadati pravo na 135% osnovice (179,17 eura), a djetetu 90% osnovice (119,45 eura), odnosno ukupno 225% osnovice (298,62 eura).

    Isplata zajamčene minimalne naknade u naravi

    Zajamčena minimalna naknada može se isplatiti u cijelosti ili djelomično u naravi ako se može osnovano pretpostaviti da korisnik neće koristiti naknadu za podmirenje osnovnih životnih potreba. Svatko je dužan prijaviti Zavodu sumnju da korisnik zajamčenu minimalnu naknadu ne koristi u svrhu podmirenja osnovnih životnih potreba.

    Obveze radno sposobnih i djelomično radno sposobnih korisnika zajamčene minimalne naknade

    Radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade dužni su biti aktivni u traženju zaposlenja, raspoloživi za rad prema zakonima o zapošljavanju te su dužni prihvatiti zaposlenje. U protivnom gube pravo na zajamčenu minimalnu naknadu te im se isto ne može ponovno priznati u roku od šest mjeseci od dana prestanka prava.

    Radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade dužni su se odazvati pozivu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade, od 60 do 90 sati mjesečno. U protivnom, gube pravo na zajamčenu minimalnu naknadu s danom na koji su se bili dužni odazvati pozivu.

  • NAKNADA ZA TROŠKOVE STANOVANJA

    Naknada za troškove stanovanja - priznaje se korisniku zajamčene minimalne naknade, osim beskućniku koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, te žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.

    Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškove koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade.

    Pravo na troškove stanovanja u visini od najmanje 30% iznosa zajamčene minimalne naknade korisniku priznaje jedinica lokalne samouprave.

  • NAKNADA ZA UGROŽENOG KUPCA ENERGENATA

    Naknada za ugroženog kupca energenata – priznaje se korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu i korisniku prava na osobnu invalidninu (kojemu nije osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja).

    Iznos naknade za ugroženog kupca energenata

    Mjesečni iznos naknade za ugroženog kupca energenata uredbom propisuje Vlada Republike, a sukladno važećoj Uredbi naknada iznosi 66,36 eura.

    Osnovica na temelju koje se izračunava iznos drugih naknada u sustavu socijalne skrbi iznosi 66,36 eura.

  • NAKNADA ZA OSOBNE POTREBE

    Naknada za osobne potrebe - priznaje se djetetu osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, drugoj mlađoj punoljetnoj osobi, odrasloj osobi i starijoj osobi kojoj se priznaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja ako vlastitim prihodom ne može osigurati zadovoljavanje osobnih potreba na smještaju ili organiziranom stanovanju.

    Iznos naknade za osobne potrebe

    Naknada za osobne potrebe iznosi 50% osnovice (33,18 eura) mjesečno za dijete osnovnoškolske dobi, odraslu i stariju osobu, odnosno 70% osnovice (46,45 eura) mjesečno za dijete i mlađu punoljetnu osobu srednjoškolske dobi i drugu mlađu punoljetnu osobu.

  • JEDNOKRATNA NAKNADA

    Jednokratna naknada - priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i slično) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.

    Iznos jednokratne naknade

    Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 500% osnovice (331,80 eura) za samca, odnosno 700% osnovice (464,53 eura) za kućanstvo.

    U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, može se jednom godišnje priznati jednokratna naknada u iznosu do najviše 1237,23 eura.

    Isplata jednokratne naknade u naravi

    Jednokratna naknada može se isplatiti i u naravi ako se na temelju utvrđenih okolnosti ocijeni ili se može osnovano pretpostaviti da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.

  • NAKNADA ZA POGREBNE TROŠKOVE

    Naknada za pogrebne troškove - priznaje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili izvršila uslugu pogreba osobe:

    1. koja nije imala zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja i
    2. koja je u trenutku smrti bila korisnik:

    a) prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili
    b) prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju rješenja Zavoda.

    Iznos naknade za pogrebne troškove

    Naknada za pogrebne troškove priznaje se do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu pogreba odnosno u mjestu posljednjeg prebivališta korisnika u Republici Hrvatskoj u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske. U iznos se uračunavaju i troškovi prijevoza do mjesta pogreba odnosno do državne granice u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.

  • NAKNADA ZA REDOVITO STUDIRANJE

    Naknada za redovito studiranje - korisniku prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja priznaje se pravo na naknadu za redovito studiranje u statusu redovitog ili izvanrednog studenta na sveučilišnom ili stručnom studiju u iznosu od 400% osnovice (265,44 eura), neovisno o imovnom stanju i najdulje do 26. godine života.

    Naknada se priznaje i u slučaju mirovanja obveza studenta za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do godinu dana života djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija.

    Korisnik prava na naknadu za redovito studiranje dužan je dostaviti dokaz o upisanoj godini najkasnije do 31. listopada svake godine dok traje studiranje te izvijestiti Zavod o završetku studiranja.

  • PLAĆANJE TROŠKOVA SMJEŠTAJA U UČENIČKOM DOMU

    Plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu – priznaje se djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi, polazniku srednje škole ako:

    • je slabijeg imovnog stanja i nije član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu
    • je smješten u udomiteljskoj obitelji, a pohađa školu izvan mjesta prebivališta udomitelja.

    Troškove plaća Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom.

  • INKLUZIVNI DODATAK

    Pravo na inkluzivni dodatak može se priznati hrvatskom državljaninu s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljaninu treće zemlje sa stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem ili odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, osobi bez državljanstva s privremenim ili stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj i državljaninu države članice Europskoga gospodarskog prostora koji ima prijavljen privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj.

    Stranac pod supsidijarnom zaštitom, azilant i stranac pod privremenom zaštitom te članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, kao i stranac s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak pod uvjetima propisanim Zakonom o inkluzivnom dodatku ( dalje u tekstu: Zakon) zakonima kojima je uređena zaštita od trgovanja ljudima i zakonom kojim se uređuje status, prava i obveze osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

    Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se:

    • odrasloj osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojoj je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom
    • djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojem je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

    Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se odrasloj osobi i djetetu s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja bez obzira na status osobe s invaliditetom.

    Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:

    1. osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima
    2. osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema posebnim propisima
    3. osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. Zakona.

    (2) Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu iz članka 11. stavka 1. točaka 4. i 5. Zakona ne priznaje se osobi:

    1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
    2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
    3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.
       

    IZNOS INKLUZIVNOG DODATKA:

    Inkluzivni dodatak utvrđuje se prema određenoj razini potpore i iznosi:

    1. 600 % osnovice za prvu razinu potpore
    2. 400 % osnovice za drugu razinu potpore
    3. 360 % osnovice za treću razinu potpore
    4. 135 % osnovice za četvrtu razinu potpore
    5. 115 % osnovice za petu razinu potpore.

    Inkluzivni dodatak za korisnike prava na doplatak za pomoć i njegu koji su navedeno pravo ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998. priznaje se u propisanu iznosu umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za pomoć i njegu.

    Inkluzivni dodatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom za koje korisnik ostvaruje pravo na doplatak za djecu na temelju članka 12. Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 94/01., 138/06., 107/07., 37/08. − Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11., 112/12., 82/15. i 58/18.) ili na temelju članka 5. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu (»Narodne novine«, br. 82/15.) i nakon provedenog postupka utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za priznavanje prava na inkluzivni dodatak koji Hrvatski zavod za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod) provodi po službenoj dužnosti, priznaje se u iznosu umanjenom za iznos ostvarenog prava na doplatak za djecu.

    Razinu potpore utvrđuje Zavod na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

    Potpora se razvrstava u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta − oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja (u daljnjem tekstu: Lista oštećenja) na sljedeći način:

    1. Prvu razinu potpore mogu ostvariti:

    a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem III. ili IV. stupnja

    b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20

    c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja

    d) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja

    e) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja s dodatnom teškoćom

    f) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom

    g) djeca s gluhosljepoćom IV. stupnja

    h) djeca s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja

    i) djeca s psihičkom bolesti IV. stupnja

    j) djeca s kroničnom bolesti IV. stupnja

    k) djeca i odrasle osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama IV. stupnja

    l) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 0 − 20

    m) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja s dodatnom teškoćom

    n) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja s dodatnom teškoćom.

    2. Drugu razinu potpore mogu ostvariti:

    a) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35 bez dodatne teškoće

    b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 i dodatnom teškoćom III. ili IV. stupnja

    c) djeca s oštećenjem vida IV. stupnja bez dodatne teškoće

    d) djeca s oštećenjem sluha IV. stupnja bez dodatne teškoće

    e) djeca s gluhosljepoćom III. stupnja

    f) djeca s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja s dodatnom teškoćom

    g) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja s dodatnom teškoćom

    h) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja IV. stupnja

    i) djeca s kroničnom bolesti III. stupnja

    j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem IV. stupnja s Barthelovim indeksom 21 − 35

    k) odrasle osobe s oštećenjem vida IV. stupnja bez ostatka osjeta svjetla ili s dodatnom teškoćom

    l) odrasle osobe s oštećenjem sluha IV. stupnja s dodatnom teškoćom

    m) odrasle osobe s gluhosljepoćom IV. stupnja

    n) djeca s intelektualnim teškoćama III. stupnja s dodatnom teškoćom

    o) djeca i odrasle osobe s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama IV. stupnja

    p) odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra IV. stupnja bez dodatne teškoće

    q) odrasle osobe s psihičkom bolesti IV. stupnja bez dodatne teškoće

    r) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata.

    3. Treću razinu potpore mogu ostvariti:

    a) djeca do sedam godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja

    b) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60 bez dodatne teškoće

    c) djeca od sedam do 18 godina s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90 bez dodatne teškoće

    d) djeca s oštećenjem vida III. stupnja

    e) djeca s oštećenjem sluha III. stupnja

    f) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja III. stupnja

    g) djeca s kroničnom bolesti II. stupnja

    h) djeca i odrasle osobe s poremećajem iz autističnog spektra III. stupnja bez dodatne teškoće

    i) djeca s psihičkom bolesti III. stupnja bez dodatne teškoće

    j) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem III. stupnja s Barthelovim indeksom 36 − 60

    k) odrasle osobe s oštećenjem vida III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće

    l) odrasle osobe s oštećenjem sluha III. ili IV. stupnja bez dodatne teškoće

    m) odrasle osobe s gluhosljepoćom III. stupnja

    n) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama III. stupnja bez dodatne teškoće

    o) odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja

    p) odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja

    q) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora IV. stupnja.

    4. Četvrtu razinu potpore mogu ostvariti:

    a) djeca s oštećenjem vida II. stupnja

    b) djeca s oštećenjem sluha II. stupnja

    c) djeca s razvojnim teškoćama koje nisu definirane Listom oštećenja II. stupnja

    d) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja s dodatnom teškoćom

    e) djeca s psihičkom bolesti II. stupnja s dodatnom teškoćom

    f) odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem II. stupnja s Barthelovim indeksom 61 − 90

    g) odrasle osobe s kroničnom bolesti III. stupnja

    h) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora III. stupnja.

    5. Petu razinu potpore mogu ostvariti:

    a) odrasle osobe s oštećenjem vida II. stupnja

    b) odrasle osobe s oštećenjem sluha II. stupnja

    c) djeca i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama II. stupnja bez dodatne teškoće

    d) djeca i odrasle osobe s psihičkom bolesti II. stupnja bez dodatne teškoće

    e) odrasli samci s kroničnom bolesti II. stupnja

    f) osobe s poremećajem glasa, jezika i govora II. stupnja.


    O pravu na inkluzivni dodatak rješenjem odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad.

    Mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu stranke.

    Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

  • STATUS RODITELJ NJEGOVATELJA ILI STATUS NJEGOVATELJA

    11. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja – priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja:

    • je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
    • je u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala
    • ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili
    • ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

    Ukoliko u obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom, pravo na status roditelja njegovatelja može se priznati i jednom i drugom roditelju.

    Pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

    Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili zbog psihofizičkog stanja nisu u mogućnosti pružiti mu potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, srodniku u ravnoj lozi i srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva.

    Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz suglasnost osobe s invaliditetom odnosno suglasnost njezina zakonskog zastupnika.

    Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja

    Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se osobi koja:

    • je punoljetna
    • ima poslovnu sposobnost
    • nije lišena roditeljske skrbi
    • ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koja pruža njegu
    • živi u kućanstvu s djetetom s teškoćama u razvoju ili osobom s invaliditetom i ima prebivalište na istoj adresi
    • ako djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom nije priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja ili nije osiguran smještaj prema drugim propisima, osim u slučaju osiguranja smještaja žrtve obiteljskog nasilja
    • ako dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom nije korisnik usluge cjelodnevnog boravka
    • ako roditelji ne koriste rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za isto dijete
    • ako osoba s invaliditetom nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.

    Naknada roditelju njegovatelju ili njegovatelju

    Roditelji njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1000 % (663,61 eura).

    Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja se zbog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici ima pravo na naknadu u iznosu od 1200 % osnovice (796,32 eura).

    Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom ima pravo na naknadu u postotku od osnovice koji iznosi 1500 % osnovice (995,40 eura).

    Osim prava na navedenu naknadu roditelj njegovatelj ili njegovatelj ima prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

    Pravo na obavljanje posla

    Za vrijeme trajanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisnik može ostvariti primitke po osnovi drugog dohotka prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaća doprinos za mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, ako obavljanje posla na temelju kojega se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja.

    Prestanak statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja

    Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prestaje:

    • na zahtjev roditelja njegovatelja ili njegovatelja
    • ako se promijene okolnosti na temelju kojih je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja
    • ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zbog neopravdanih razloga ne obavlja poslove njegovatelja
    • ako se roditelj njegovatelj ili njegovatelj nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora
    • ako roditelj njegovatelj ili njegovatelj zasnuje radni odnos, obavlja obrtničku, samostalnu ili neku drugu profesionalnu djelatnost
    • kada roditelj njegovatelj ili njegovatelj navrši 65 godina života (roditelj njegovatelj ili njegovatelj može i nakon navršene 65. godine nastaviti ostvarivati priznato pravo samo iznimno, ukoliko i nadalje ispunjava zakonske uvjete)
    • istekom roka od dva mjeseca u slučaju privremene nesposobnosti za pružanje njege roditelja njegovatelja ili njegovatelja
    • najduže deset mjeseci od dana smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojem se brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj odnosno dana smrti osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo roditelj njegovatelj
    • smrću osobe s invaliditetom o kojoj se brinuo njegovatelj, smrću roditelja njegovatelja ili njegovatelja
    • u slučaju sklapanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju.
  • NAKNADA ZA TROŠKOVE PRIJEVOZA ZBOG ŠKOLOVANJA

    Naknada za troškove prijevoza zbog školovanja – priznaje se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom te polazniku srednje škole prema primjerenom programu odgoja i obrazovanja ili osposobljavanja za samozbrinjavanje.

    Naknada se priznaje i učeniku, polazniku srednje škole smještenom u udomiteljskoj obitelji ili obiteljskom domu koji pohađa nastavu izvan mjesta prebivališta te i učeniku srednje škole koji je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade.

    Naknada obuhvaća troškove prijevoza u odlasku i povratku i priznaje se po najnižoj cijeni za redovita prijevozna sredstva javnog prometa za najkraću relaciju, a ako korisnik za prijevoz koristi osobno vozilo priznaje se u visini cijene vozne karte javnog prijevoznika.

    Navedena naknada priznaje se ako prijevoz nije osiguran po nekoj drugoj osnovi.

Podijeli ovu stranicu

Odaberite platformu za dijeljenje ove stranice: