Izvansudska nagodba
Stručne službe za izvansudsku nagodbu djeluju u svakom županijskom središtu i županijskim službama Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
U Zakonu o sudovima za mladež iz 2011. godine po prvi je puta uvedena posebna obveza izvansudska nagodba (čl. 72. st. 1. toč. c), odnosno, posebna obveza da se maloljetnik/mlađi punoljetnik uključi u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu. To je, ujedno, jedina posebna obveza koja se primjenjuje samo u okviru prethodnog postupka na državnom odvjetništvu te time nastavlja i zagovara tradiciju restorativne pravde i maksimalne dobrovoljnosti stranaka za uključivanje u taj postupak.
ŠTO JE IZVANSUDSKA NAGODBA?
Izvansudska nagodba proces je postizanja dogovora između osumnjičenika (počinitelja kaznenog djela) i oštećenika u cilju popravljanja/nadoknade štete nastale počinjenjem kaznenog djela uz posredovanje i prisutnost posrednika.
Državni odvjetnik za mladež temeljem stručnog mišljenja i vlastite procjene može donijeti odluku o nepokretanju kaznenog postupka i uvjetovati maloljetniku/mlađem punoljetniku da prema vlastitim mogućnostima popravi ili nadoknadi štetu nanesenu kaznenim djelom. Svoju odlukom dostavlja Stručnoj službi za izvansudsku nagodbu koja se provodi.
Cilj izvansudske nagodbe je postizanje dogovora između oštećenih i maloljetnika/mlađeg punoljetnih uz prisutnost posrednika. Nastoji se doći do rješenja prihvatljivog za obje strane.
U okviru ove posebne obveze maloljetnik/mlađi punoljetnik može popraviti i/ili nadoknaditi štetu nanesenu kaznenim djelom na slijedeći način: vlastitim radom, uplatom dogovorenog iznosa novca, činjenjem neke opće korisne radnje ili na neki drugi dogovoreni način.
KAKO SE PRIMJENJUJE?
Posredovanje kroz izvansudsku nagodbu podrazumijeva susret «licem u lice» počinitelja i žrtve u sigurnom okruženju u nazočnosti posrednika. Uz njegovu pomoć obje strane imaju priliku izraziti svoje osjećaje, stavove i razgovarati o tome što se dogodilo.
U slučaju dogovora, piše se i potpisuje sporazum o načinu i rokovima popravka/nadoknade štete oštećeniku, nanesene kaznenim djelom: Isprikom, vlastitim radom, uplatom dogovorenog iznosa ili na neki drugi dogovoreni način prihvatljiv za obje strane.
Stručnjak prvo pojedinačno razgovara s oštećenikom i maloljetnikom/mlađim punoljetnikom, a potom slijedi zajednički razgovor.
Cilj prvog razgovora s osumnjičenikom je provjeravanje njegove spremnosti na sudjelovanje u tom postupku, kao i na susret s oštećenikom.
Ako je osumnjičenik pristao sudjelovati, posrednik upućuje poziv oštećeniku. U prvom razgovoru s oštećenikom posrednik provjerava spremnost na sudjelovanje u procesu izvansudske nagodbe i susret s počiniteljem te u slučaju pristanka oštećenika zakazuje zajednički razgovor s osumnjičenikom.
U zajedničkom razgovoru sudionici mogu iznijeti sve što im se čini značajnim. Pri tome se najčešće dogovara o načinu nadoknade ili popravljana štete i međusobnim odnosima sudionika.
Ukoliko oštećenik i maloljetnik/mlađeg punoljetnika i oštećenika postignu dogovor, sastavlja se pismena izjava o pristanku maloljetnika/mlađeg punoljetnika i oštećenika na izvansudsku nagodba.
Posrednik treba izvijestiti državnog odvjetnika o dogovoru i izvršenju nagodbe. Ukoliko se dogovor izvrši prema pismenoj izjavi neće biti pokrenut kazneni postupak.
Ako se izvansudska nagodba ne ostvari, državni odvjetnik će pokrenuti kazneni postupak.
ZAKONSKA REGULATIVA
Zakon o sudovima za mladež (NN 84/11, 143/12, 148/13, 56/15, 126/19)