Free cookie consent management tool by TermsFeed

Obiteljskopravna zaštita

  • MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA IZ NADLEŽNOSTI ZAVODA

    Kada se na temelju stručne procjene utvrdi da je došlo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroženi, Zavod izriče mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

    Prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, Zavod je dužan voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu ako je takvom mjerom moguće zaštiti prava i dobrobiti djeteta.

    Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu

    Zavod će pisanim putem upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi o djetetu koji su se dogodili jednom ili se događaju rijetko, a posljedice za dijete su blažega karaktera.

    Pritom Zavod može roditelje uputiti na zdravstvene, edukativne i druge stručne programe i usluge za potporu roditeljstva i razvoja djeteta.

    Mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu

    Zavod će roditeljima odrediti mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu ako utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ili djelomice zbog okolnosti na strani roditelja ili na strani djeteta pri čemu je ugrožen razvoj djeteta.

    Navedenu mjeru Zavod će odrediti samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi.

    Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu

    Zavod će roditeljima odrediti mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ako je utvrđeno da je djetetov razvoj ozbiljno ugrožen, a roditelji su:

    • spremni i sposobni u kraćem vremenu promijeniti svoje ponašanje kako bi se spriječilo izdvajanje djeteta iz obitelji i
    • spremni poštovati jasne upute i omogućiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu.

    Navedenu mjeru Zavod će odrediti samo ako život i zdravlje djeteta u obitelji nisu ugroženi.

    Žurna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji

    Ako postoji opasnost za život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samo izdvajanjem djeteta iz neposrednoga okruženja, Zavod će odlučiti o žurnom izdvajanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi. Zavod će pritom odlučiti i o privremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke za skrbnika, kod udomiteljske obitelji, ustanove socijalne skrbi, odnosno druge fizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi.

  • MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA IZ NADLEŽNOSTI SUDA, A KOJE SE MOGU IZRICATI NA PRIJEDLOG ZAVODA
    • privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi
    • zabrana približavanja djetetu
    • oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi
    • povjeravanje djeteta s poremećajem u ponašanju radi pomoći u odgoju udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi
    • lišenje prava na roditeljsku skrb
  • OBVEZNO SAVJETOVANJE

    Obvezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu sporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskih odnosa u kojima sudjeluje dijete te o pravnim posljedicama nepostizanja sporazuma i pokretanju sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta.

    Provodi ga stručni tim područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, nadležnog prema mjestu djetetova prebivališta odnosno boravišta ili prema mjestu zadnjeg zajedničkog prebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova.

    Obvezno savjetovanje provodi se:

    • prije razvoda braka u kojem postoje zajednička maloljetna djeca
    • prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom
  • OBVEZNO SAVJETOVANJE PRIJE RAZVODA BRAKA

    Bračni drugovi koji imaju zajedničko maloljetno dijete dužni su prije pokretanja sudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obveznom savjetovanju. Ako se bračni drugovi koji imaju zajedničko maloljetno dijete namjeravaju razvesti na temelju sporazuma, dužni su sastaviti plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.

    Ako ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznog savjetovanja, bračni drugovi su dužni pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, osim u slučajevima:

    • kada prema procjeni stručnog tima centra za socijalnu skrb ili obiteljskog medijatora zbog obiteljskog nasilja nije moguće ravnopravno sudjelovanje bračnih drugova u postupku medijacije
    • ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć
    • ako su jedan ili oba bračna druga nesposobni za rasuđivanje i
    • ako bračni drug ima nepoznato prebivalište i boravište.

    Bračni drug koji ne pristupi prvom sastanku obiteljske medijacije, ne može podnijeti tužbu radi razvoda braka.

  • MAJČINSTVO I OČINSTVO

    Hrvatski zavod za socijalni rad podnosi tužbu radi utvrđivanja majčinstva sudskom odlukom sukladno čl. 59. st. 2. toč. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20) i utvrđivanja očinstva sudskom odlukom sukladno čl. 71. st. 1. toč. 4. Obiteljskog zakona.

    Zavod dostavlja zapisničku izjavu o priznanju očinstva i izjavu majke koga smatra djetetovim ocem matičaru nadležnom za upis djeteta u maticu rođenih sukladno čl. 62. st. 1. Obiteljskog zakona i čl. 69. st. 2. Obiteljskog zakona.

  • OBVEZNO SAVJETOVANJE PRIJE POKRETANJA OSTALIH SUDSKIH POSTUPAKA O OSTVARIVANJU RODITELJSKE SKRBI I OSOBNIH ODNOSA S DJETETOM

    Roditelji i drugi članovi obitelji dužni su pokrenuti i sudjelovati u obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o:

    • medicinskim postupcima na djetetu
    • obrazovanju djeteta
    • odobravanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom
    • ostvarivanju samostalne roditeljske skrbi
    • zastupanju djeteta u vezi s njegovim bitnim osobnim pravima (promjena djetetova osobnog imena, promjena prebivališta, odnosno boravišta djeteta te izbor ili promjenu vjerske pripadnosti) i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanrednim medicinskim postupcima, liječenju te izboru škole
    • ostvarivanju prava na informacije o bitnim okolnostima vezanim uz osobna prava djeteta
    • ostvarivanju, ograničavanju ili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.
  • PLAN O ZAJEDNIČKOJ RODITELJSKOJ SKRBI

    Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi je pisani sporazum roditelja o načinu ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajno ne žive u obiteljskoj zajednici.

    Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora se detaljno urediti:

    • mjesto i adresa djetetova stanovanja
    • vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja
    • način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti pri donošenju odluka bitnih za dijete (promjenu djetetova osobnog imena, promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i izbor ili promjenu vjerske pripadnosti, zastupanje u vezi s vrjednijom imovinom i imovinskim pravima djeteta, i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski postupci ili liječenje te izbor škole), razmjene važnih informacija u vezi s djetetom (informacije o očuvanju djetetova zdravlja i dosljednosti u odgoju te informacije u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta)
    • visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojega dijete ne stanuje i
    • način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.

    Roditelji su dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i omogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelošću te ga poštovati u skladu s djetetovom dobrobiti.

    Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupku obveznog savjetovanja, kao i u postupku obiteljske medijacije.

    Kako bi stekao svojstvo ovršne isprave, plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se podnijeti sudu u izvanparničnom postupku radi odobravanja u roku od 6 mjeseci od okončanja postupka obveznog savjetovanja

  • RASPOLAGANJE IMOVINOM DJETETA

    Raspolaganje imovinom djeteta nije u nadležnosti Zavoda, već sukladno čl. 98. st. 3. Obiteljskog zakona, za raspolaganje vrjednijom imovinom i imovinskim pravima djeteta roditelji moraju zatražiti odobrenje suda u izvanparničnom postupku.

  • TUŽBA I MJESNA NADLEŽNOST U POSTUPKU RADI RJEŠAVANJA PITANJA O RODITELJSKOJ SKRBI, OSTVARIVANJU OSOBNIH ODNOSA DJETETA S RODITELJEM I UZDRŽAVANJU DJETETA

    Ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj ili dijete mogu podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanju djeteta.

    U postupku u kojem se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem sud nije vezan zahtjevima stranaka.

    Za suđenje u navedenim sporovima nadležan je sud koji je opće mjesno nadležan za dijete.

  • SPOROVI RADI UZDRŽAVANJA DJETETA

    Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju pristanka roditelja s kojim dijete stanuje podnosi tužbu sudu radi uzdržavanja djeteta te zastupa dijete u sudskom postupku sukladno čl. 424. Obiteljskog zakona.

    Zavod će podnijeti kaznenu prijavu protiv obveznika plaćanja uzdržavanja koji ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja, u roku od petnaest dana od dana saznanja da se obveza uzdržavanja ne ispunjava redovito i u cijelosti sukladno čl. 319. st. 3. toč. 1. Obiteljskog zakona.

  • PRIVREMENO UZDRŽAVANJE DJETETA

    Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se djetetu sukladno Zakonu o privremenom uzdržavanju (Narodne novine broj 92/14) ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanja na temelju ovršne isprave, u cijelosti ili djelomično i ako se učini vjerojatnim da baka i djed po tom roditelju ne pridonose djetetovu uzdržavanju najmanje u visini koja je Zakonom određena kao iznos privremenog uzdržavanja.

    Dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje ako obveznik uzdržavanja ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično svoju obvezu uzdržavanja dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnoga postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.

    Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje od dana podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a traje sve dok obveznik uzdržavanja ne počne izvršavati svoju obvezu uzdržavanja najmanje u iznosu koji je Zakonom određen kao iznos privremenog uzdržavanja, a u ukupnom trajanju od tri godine.

    Za provođenje postupka radi ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje mjesno je nadležan područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu roditelja s kojim dijete stanuje prema odluci suda, a ako roditelj s kojim dijete stanuje nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, prema boravištu toga roditelja u Republici Hrvatskoj.

Podijeli ovu stranicu

Odaberite platformu za dijeljenje ove stranice: