U Hrvatskom saboru održan tematski razgovor „Posvojenje bez podrške – što treba mijenjati u sustavu?“

Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac organizirala je tematski razgovor pod nazivom „Posvojenje bez podrške – što treba mijenjati u sustavu?“.

Cilj ovog razgovora bio je otvoriti raspravu između zakonodavca, stručnjaka i posvojitelja kako bi se zajednički pronašla bolja rješenja koja će olakšati proces posvojenja, osigurati djeci stabilniji početak u novim obiteljima te dugoročnu sustavnu i stručnu podršku. 

Na tematskom razgovoru sudjelovale su i Tanja Žaja, v. d. ravnateljice Uprave za obitelj i socijalnu politiku pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Tatjana Štritof, ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Edita Marjanović, stručna radnica Područnog ureda HZSR Maksimir.

Na pitanje moderatorice o zakonodavnom okviru te mjerama i planovima Ministarstva, Tanja Žaja istaknula je brojne aktivnosti koje su poduzete na zakonodavnoj i proceduralnoj razini u proteklom desetljeću. Posebno je naglasila važnost Registra potencijalnih posvojitelja koji postoji već 11 godina i koji je značajno olakšao postupak posvojenja. U tom registru nalaze se i tzv. „preference posvojitelja“, odnosno osobine djeteta koje posvojitelji smatraju važnima. Žaja je upozorila da se treba pažljivo izvještavati o ukupnom broju posvojitelja i djece koja su dostupna za posvojenje u Hrvatskoj. Naime, broj potencijalnih posvojitelja drastično pada kada se uzmu u obzir specifični kriteriji, budući da većina posvojitelja ne želi posvojiti djecu romske nacionalnosti ili djecu s zdravstvenim poteškoćama. Također, nije svako dijete iz Registra prikladno za posvojenje jer neka djeca već žive sa srodnicima, a druga, starija od 12 godina, ne žele biti posvojena. Žaja je zaključila izlaganje snažnom izjavom: „Mi tražimo djeci roditelje, a ne posvojiteljima djecu“.

Ravnateljica Tatjana Štritof odgovorila je na pitanje o mogućim problemima u vezi s trajanjem stručne procjene, napomenuvši da su svi koraci u postupku posvojenja jasno propisani zakonodavnim i podzakonskim aktima. Prema njezinom iskustvu, većina stručnih mišljenja je pozitivna, dok su rijetka negativna mišljenja uvijek opravdana u interesu djeteta. Trajanje postupka ovisi o mnogim okolnostima, a najviše o odlukama suda. Osobe zainteresirane za posvojenje moraju podnijeti prijavu namjere posvojenja i zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. U postupku izdavanja mišljenja obvezno je sudjelovanje u programu stručne pripreme za posvojenje i tzv. školi za posvojitelje koji se provode tijekom postupka.

Stručna radnica Edita Marjanović iznijela je podatak da postupak obrade posvojitelja traje šest mjeseci. Istaknula je dva recentna pozitivna primjera iz svog područnog ureda: u jednom slučaju obitelj je posvojila troje djece, dok je druga obitelj proces posvojenja završila u roku od nekoliko mjeseci.

Ovaj tematski razgovor pružio je priliku sudionicima za otvorenu i konstruktivnu raspravu o izazovima i mogućnostima poboljšanja sustava posvojenja s ciljem osiguravanja boljih uvjeta za djecu i obitelji.

Foto: yt screenshot