Postpandemijsko razdoblje donijelo je značajne promjene u organizaciji i pružanju usluga socijalne skrbi pri čemu su digitalni alati postali neizostavan dio svakodnevne profesionalne prakse. Iskustva stručnjaka pokazuju da su online sastanci, e-komunikacija, digitalne baze podataka i edukativni materijali uvelike unaprijedili rad s korisnicima, ali istodobno otvorili i nova pitanja te izazove.

Istraživanje provedeno među stručnjacima zaposlenima na području Grada Zagreba obuhvatilo je ukupno 66 ispitanika oba spola. Sudjelovala su po dva stručnjaka iz svake stručne cjeline – za novčane naknade, odrasle osobe te djecu, mlade i obitelj. Podaci su prikupljeni putem web ankete, a korišten je neprobabilistički, namjerni uzorak.

Rezultati pokazuju da su online sastanci omogućili veću dostupnost usluga te bržu i učinkovitiju koordinaciju s korisnicima i drugim službama, osobito u hitnim i kriznim situacijama. Međutim, stručnjaci ističu i određene izazove, poput otežanog uspostavljanja odnosa, nedostatka neverbalnih signala te nejednakog pristupa digitalnoj tehnologiji među korisnicima.

E-komunikacija prepoznata je kao koristan alat za razmjenu informacija i dokumenata, no pritom se otvaraju pitanja granica dostupnosti stručnjaka te zaštite privatnosti korisnika. Digitalne baze podataka doprinijele su standardizaciji postupaka i učinkovitijoj dokumentaciji, dok su digitalni edukativni materijali omogućili veću samostalnost korisnika i dodatnu podršku stručnjacima u radu.

Digitalni alati značajno doprinose učinkovitosti i dostupnosti usluga socijalne skrbi, no njihova kvalitetna primjena zahtijeva kontinuiranu edukaciju stručnjaka, razvoj jasnih protokola te daljnja ulaganja u digitalnu infrastrukturu. Dobiveni uvidi mogu poslužiti kao važan temelj za razvoj održivih hibridnih modela rada u sustavu socijalne skrbi.

Rad i rezultate istraživanja na KOKOSS konferenciji u Šibeniku predstavile su Eleonora Moslavac, Ena Turković i Bernarda Djaković iz Područnog ureda HZSR Donji Grad.